Općina Ružić nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Šibensko – kninske županije, omeđena s jedne strane Svilajom, a s druge Mosećom. Središnji dio čini Petrovo polje kojim teče opjevana rječica Čikola. Danas se na administrativnom prostoru općine Ružić nalazi 9 naselja: Ružić, Otavice, Gradac, Baljci, Moseć, Umljanovići, Kljaci, Čavoglave i Mirlović polje. Sjedište općine nalazi se u selu Gradac, najvećem naselju u Petrovu polju.

U njemu se nalazi sjedište općine, matični ured, dječji vrtić, osmogodišnja osnovna škola, župni ured i pošta.
Do pred II. svjetski rat u Ružiću se nalazilo sjedište općine i poštanski ured, koji je osnovan još 1905. godine. Nakon II. svjetskog rata selo Gradac postaje najveće naselje s popratnom infrastrukturom. Pedesetih godina XX. stoljeća ukida se općina Ružić, a njezino područje pripaja se općini Drniš. Nova općina Ružić ponovno je uspostavljena 1993. godine, u vrijeme Domovinskog rata dok je dio općine bio okupiran.



Okupirani prostor općine oslobođen je pobjedonosnom „Olujom“ 5. kolovoza 1995. godine. Naselja u okupiranim dijelovima općine Ružić u potpunosti su spaljena i opljačkana. Župska crkva Svete Marije u Gradcu potpuno je uništena eksplozivom, a crkvica Presvetoga Otkupitelja (Mauzolej obitelji Meštrović) devastirana i opljačkana. Obnova naselja u općini je uglavnom završena. Uz osnovne infrastrukturne objekte (asfalt, vodovod, struja, telefon) umnogome se radi na oživljavanju gospodarstva, u prvom redu poljoprivrede i stočarstva za što postoje izvrsni uvjeti.

Sjeverozapadno od sela Gradac nalazi se selo Otavice. Smještene su na istočnom pristranku Petrova polja. Selo sačinjava niz zaselaka. Do početka Domovinskog rata u selu je djelovala četverogodišnja osnovna škola, a do 50-ih godina XX. stoljeća u selu se nalazila i Antimalarična stanica. Prije regulacije rječice Čikole, Petrovo je polje velikim dijelom bilo močvara, a postotak oboljelih od malarije velik. Antimalaričnu stanicu i osnovnu školu podigao je Ivan Meštrović, u neposrednoj blizini svoje obiteljske kuće. Premda se rodio u slavonskom selu Vrpolje (15. VIII. 1883.) Meštrović je do svoje 16. godine živio u Otavicama. Još je kao pastir rezbario u drvu i muljici, a njegovi radovi privukli su pozornost nekih drniških odličnika, zahvaljujući kojima je poslan na daljnje školovanje. Svom se rodnom kraju odužio izgradnjom Antimalarične stanice i osnovne škole, a na brežuljku Paraćeva glavica iznad Petrova polja, pokraj sela Otavica, u Ružiću podigao je crkvicu Presvetoga Otkupitelja (Mauzolej obitelji Meštrović).



U selu Ružić, koji se nalazi zapadno od sela Gradac danas se nalazi kapelica posvećena Svetoj Mariji. Bila je sagrađena 1900. godine ali je porušena 70-ih godina XX. stoljeća zbog gradnje ceste Drniš – Split. Ponovno je obnovljena koncem 80-ih godina XX. stoljeća. U njoj se danas nalazi drveni Gospin kip koja u naručju drži maloga Isusa, tzv. tirolske provenijencije. Selo je tijekom srpske okupacije potpuno uništeno. Danas u njemu mahom živi starije stanovništvo.

Istočno i jugoistočno od sela Gradac nalaze se sela Baljci (danas gotovo sasvim napušteno i bez stanovništva), Umljanovići, Kljaci, Čavoglave i Mirlović Polje. Podno planine Svilaje u selu Čavoglave izvire rijeka Čikola.



U selu Kljaci nalazi se crkva posvećena Svetom Iliji sagrađena je 1832. godine na mjestu gdje je bila starija crkva. Na groblju su vidljivi kasnoantički ostaci. Crkva je kamena jednobrodna građevina sa kvadratičnom apsidom. Na glavnom pročelju su vrata sa kamenim pragovima i vijencem, te dva simetrično ras¬poređena prozora. Nad vratima je kamena rozeta i zidana preslica sa tri luka na zabatu. Veliki oltar u apsidi podigao je 1904. godine Z. Grassi. Crkva je oštećena u potresu 1986. godine, te u vrijeme Domovinskog rata, kada je često bila na meti srpskoga topništva.

Premda sela Kljaci, Umljanovići, Čavoglave i dio sela Mirlović Polje nisu bili okupirani, nalazili su se na prvoj crti bojišnice pretrpjeli su velike ljudske žrtve i teška materijalna razaranja.
Južno od sela Gradac, na brdu Moseć, smješteno je istoimeno selo. U njemu se nalazi crkva Svetoga Martina podignuta koncem XIX. stoljeća.